FOTO, VIDEO / Iranke pokrenule trend: Pale cigaretu plamenom gorućih portreta vrhovnog vođe

Više ubijenih zbog paljenja fotografije ajatolaha

U studenome 2025. Omid Sarlak, mladić koji je živio na zapadu Irana, objavio je na društvenim mrežama video u kojem pali fotografiju iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija. Samo nekoliko sati nakon objave videa, njegovo tijelo pronađeno je u automobilu, s prostrijelnom ranom na glavi.

Istoga mjeseca Samad Pourshah, bivši politički zatvorenik, izveo je sličan čin u znak prosvjeda zbog Sarlakova ubojstva, također spalivši fotografiju vrhovnog vođe.

Nekoliko sati kasnije sigurnosne snage upale su u njegov dom u gradu Yasuj. No, u tom trenutku nije bio kod kuće te je izbjegao uhićenje i od tada živi u skrivanju.

U rujnu 2021. Qasem Bahrami, iranski pjesnik poznat po kritici režima, uhićen je u Mashhadu nakon što je također spalio fotografiju Alija Hameneija. Odveden je na nepoznatu lokaciju, a dva mjeseca nije bilo nikakvih informacija o njegovoj sudbini.

Žene krenule još radikalnije

Čini se, međutim, da nasilna reakcija iranskog režima na ovakve oblike prosvjeda nije oslabila odlučnost iranskih žena. Naprotiv, njihov je otpor gurnula u još radikalnijem smjeru.

Posljednjih dana, usporedno s novim valom prosvjeda diljem zemlje, potaknutim bijesom javnosti zbog gospodarskih teškoća i sve lošijih životnih uvjeta, društvenim mrežama proširili su se videozapisi na kojima mlade žene ne samo da spaljuju portrete ajatolaha, već tim plamenom pale i cigarete, javlja Euronews.

U tom činu prosvjeda žene su spojile spaljivanje slike Alija Hameneija s pušenjem cigareta – aktivnošću koja je u iranskom društvu dugo bila ograničena ili stigmatizirana za žene. Tom gestom prosvjednice odbacuju i političko-religijski autoritet režima i stroga društvena pravila nametnuta ženama.

Snimke tog oblika prosvjeda već su tisućama puta podijeljene na društvenim mrežama diljem svijeta, što iranskim vlastima sve teže omogućuje da ga obuzdaju.

Iranke, koje su već privukle pozornost svjetske javnosti tijekom prosvjeda nakon smrti Mahse Amini 2022. godine – simboličnim činovima poput rezanja kose i spaljivanja marama – sada su otišle korak dalje.

Ako su se tada njihovi postupci tumačili kao „simbolično odbacivanje seksističkih i autoritarnih politika sustava“, danas sudjeluju u prosvjedima s krvlju na usnama te izvode vježbe na ulicama pred sigurnosnim snagama režima.

Od obaranja turbana do javne golotinje

Mahsa Amini umrla je u pritvoru 2022. godine u dobi od 22 godine. Uhićena je zbog navodnog nepropisnog nošenja hidžaba, a njezini pristaše vjeruju da je pretučena na smrt.

Taj je slučaj potaknuo masovne prosvjede diljem zemlje, a nakon četiri mjeseca brutalne represije – tijekom koje je ubijeno više od 500 ljudi, a uhićeno više od 19.400 – vlasti su uspjele potisnuti pokret „Žena, život, sloboda“ s ulica. No nisu uspjele ugasiti borbu žena za njihova temeljna prava.

Masovni ulični prosvjedi nasilno su ugušeni, ali se otpor sve više preselio u simbolične i vrlo vidljive oblike.

Tijekom protekle tri godine iransko je društvo gotovo svakodnevno svjedočilo novim oblicima ženskog prosvjeda: pojavljivanju bez hidžaba na sveučilištima i u javnim prostorima, skidanju turbana s glava klerika na ulicama, sudjelovanju na sportskim događanjima poput maratona bez marame, pa čak i činovima javne golotinje – najpoznatije u slučaju Ahou Daryaei na Sveučilištu Azad u Teheranu te druge žene koja je stajala naga na vrhu policijskog vozila.

Otrovano više od 800 učenica

Važna značajka prosvjeda iranskih žena jest i to da nisu ograničeni na jednu dobnu skupinu.

Tijekom prosvjeda „Žena, život, sloboda“ otpor je zahvatio i iranske škole, gdje su uglavnom učenice sjedile u školskim dvorištima i uzvikivale slogane protiv režima. To je bilo bez presedana u gotovo pet desetljeća od Islamske revolucije 1979. godine.

Vlasti su odgovorile uhićenjima djece. No represija se time nije zaustavila. U mjesecima koji su uslijedili, iz cijelog Irana stizala su izvješća o serijskim trovanjima u djevojačkim školama.

Učenice su iznenada obolijevale, gubile svijest i bivale odvožene u bolnice s respiratornim problemima, preskakanjem srca i utrnulošću.

Istraživački izvještaji pokazali su da je više od 800 učenica otrovano u školama u najmanje 15 iranskih gradova tijekom 2023. godine.

Incidenti su se nastavili mjesecima. Iransko ministarstvo zdravstva naposljetku je potvrdilo da je simptome izazvao „vrlo blag otrov“.

U to je vrijeme čak i zamjenik ministra zdravstva izjavio da su „neki pojedinci željeli zatvoriti sve škole, osobito djevojačke“. Dan kasnije povukao je tu izjavu.

Iranska vlada zanijekala je bilo kakvu odgovornost za ove događaje na nacionalnoj razini, a počinitelji trovanja nikada nisu pronađeni.